Добредојдовте
  • Users with e-mails at mail ·ru, aol ·com and gmx ·com to contact admins for registration.
  • Новорегистрираните членови повратниот одговор од форумот за активирање на сметката нека го побараат и во Junk на нивните пошти.
  • Сите регистрирани членови кои неучествуваат во дискусиите три месеци автоматски им се брише регистрацијата

 

Thread Rating:
  • 12 Vote(s) - 3.83 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
Kumani i Kumanovo
Author Message
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#21

Drugo ime pod koe Vlasite gi narekuvale bile Blaci,Mysoi itn. Imeno doslo do mesanje megu Kumanite i Vlasite vo zapadna Makedonija kaj Moglena.Pricinata e toa sto i dvete strani bile nomadi stocari.Imeno vo denesno Kumanovo ziveat Vlasi.Istotaka treba da se napomene deka Tartarite i Kumanite bile vo sluzba na Srbite.Imeno tie Kumanski pleminja okolu 2000 bile isprateni od Ungarskiot kral, bidejki car Milutin mu pobaral voena pomos, i gi upotrebil vo negovata vojna so Bugarite i Vizantijcite.Car Milutin vodel ekspanzija kon Jug i se prosiril kon Kumanovo,Pcinja,Zletovo i Delcevo.I treta grupa na Kumani podocna bila koristena kako pomosna vojska vo Vizantija,kako lesna konjanica,i istotaka kako regularen del na vojskata.
31-08-2010, 05:19 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#22

Pricinata poradi koja Kumanite se pokazale dobri ricari i vojnici e poradi nomadskiot nacin na zivenjee. Imeno nivnite pasista bile prostrani, i svoeto stado go pazele so kopje i konj.Istotaka koga se selele niz golemite stepi,so konjot mozele slobodno da se dvizat t.e. da pominat golemi rastojanija.
Imeno koga odele vo bitka mnogu retko stavale oklop na konjot i na sebe so sto ne go optovaruvale konjot,a so toa dobile mobilnost i brzina.Mozele brzo i ednostavno da go usmerat konjot vo razni pravci.
Vizantijcite i drugite vojski pak stavale oklop na sebe i na nivnite konji i toa gi usporuvalo, osven izviduvachite kako i lesnooklopnta konjica.
(This post was last modified: 01-09-2010, 01:45 AM by basilius_2.)
01-09-2010, 01:44 AM
Reply
mence Offline
Moderator
*****

Posts: 545
Joined: Dec 2009
Reputation: 2
#23

(31-08-2010, 05:19 PM)basilius_2 Wrote: Drugo ime pod koe Vlasite gi narekuvale bile Blaci,Mysoi itn. Imeno doslo do mesanje megu Kumanite i Vlasite vo zapadna Makedonija kaj Moglena.Pricinata e toa sto i dvete strani bile nomadi stocari.Imeno vo denesno Kumanovo ziveat Vlasi.Istotaka treba da se napomene deka Tartarite i Kumanite bile vo sluzba na Srbite.Imeno tie Kumanski pleminja okolu 2000 bile isprateni od Ungarskiot kral, bidejki car Milutin mu pobaral voena pomos, i gi upotrebil vo negovata vojna so Bugarite i Vizantijcite.Car Milutin vodel ekspanzija kon Jug i se prosiril kon Kumanovo,Pcinja,Zletovo i Delcevo.I treta grupa na Kumani podocna bila koristena kako pomosna vojska vo Vizantija,kako lesna konjanica,i istotaka kako regularen del na vojskata.


Navistina na kumanovskoit pazar i den denes makedoncite so vlasko poteklo se najgolemite prodavaci na sirenje. Toa e potvrda na tvoeto pisuvanje, deka bile stocari. Tie i dneska ziveat na tie prostori i se uste ja odrzuvaat tradicijata na svoite predci.
01-09-2010, 03:03 AM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#24

Kumanite osven meso i sirenje sakale da jadat i mleko. Tie ne ziveele vo kuki tuku poradi postojanata mobilnost ziveele vo satori koi gi pravele od kozi i od slama. Ne se pakuvale, i ne nosele tovar koga odele vo bitka.Istotaka nivniot lak i strela bil ist koj go pravele spored Tatarskiot lak i strela,a pukale vo isto vreme koga javale i bile vo juris. Slicen priod imale i Tartarite i Mongolite.
Mence,kako sto mozam da vidam na edna geografska karta, okolu Kumanovo ima mesto vo sto se vika Blace, a toa znaci Vlasi.
01-09-2010, 06:25 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#25

Ovoj izvadok od knigata na Istvan Vasary "Kumani i Tartari" se odnesuva za Vlasite i Ohridskata Arhepiskopija:
[Image: 2l8hxuh.jpg]


[Image: 52ck0i.jpg]
(This post was last modified: 02-09-2010, 06:20 PM by basilius_2.)
02-09-2010, 06:19 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#26

Ovie izvadoci se od "Hronikata za Krstonosnite Vojni" pisuvan od Villequardon,koi se odnesuvaat na sredbata na Krstonoscite so Joanitza Kral na Blgarite i Vlasite za vreme na 4ta Krstonosna vojna:
[Image: 2ms59ja.jpg]

[Image: 11mgwsh.jpg]


[Image: 16b12dk.jpg]


[Image: ot16l0.jpg]
[Image: 11h7wwk.jpg]
02-09-2010, 06:30 PM
Reply
Ezero
Unregistered

 
#27

(02-09-2010, 06:19 PM)basilius_2 Wrote: Ovoj izvadok od knigata na Istvan Vasary "Kumani i Tartari" se odnesuva za Vlasite i Ohridskata Arhepiskopija:
[Image: 2l8hxuh.jpg]


[Image: 52ck0i.jpg]

Taa kniga e odlicna, ja citav koga izleze. Ona sto e interesno se negovite komentari okolu rumunsko-bugarski spor vo vrska so Vlasite. Mnogu lichi na raspravijite okolu cij e Samuil, a odgovorot na toa e ist kako sto pisuva vo knigata - toa e zaednicka istorija i glupavo e da se proektira moderniot koncept na nacijata vo minatoto.
07-09-2010, 04:23 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#28

Da,ima usta edna pricina poradi koja ima spor megu Rumunite i Bugarite a toa e Dobrudja,koja e naselena so Kumani.
07-09-2010, 06:54 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#29

Ovoj izvadok govori za moznosta deka brakata Petar i Asen se od Vlashko poteklo:
[Image: dcv30z.jpg]


[Image: 16m5e9d.jpg]
09-09-2010, 02:01 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#30

Kumanite koi bile pod Srbska sluzba ne se naselile na teritorijata na Makedonija,tuku bile pozajmeni vojnici od Ungarija.Tuka iskustvoto na Kumanite za razlika od toa so Bugarite e sosema razlicno,imeno tie poveke ucestvuvale kako vojnici otkolku da se mesale vo dinastickite borbi vo sama Srbija.So Bugarite imalo poveke brakovi, i mnogu se nasle na visoki pozicii vo samoto Bugarsko carstvo.
Od procitanoto pak za Bulgarite moze da se kaze deka za tri dinastii(Asenidskata,Sismanskata i itn.)imaat Kumanski koreni,dodeka kaj Srbskite dinastii niedna nema Kumanski koren. Kumanite i Tatarite,uspesno si ja nametnuvale svojata politika na voen plan. Imeno Tatarite bile koristeni cesto od Vizantijcite i ima eden brak megu Tatarski princ i Vizantijska princeza.
Vizantijcite po porazot na Pechengezite od strana na Kumanite,bile prinudeni da gi koristat Tatarite,no i tuka Bulgarite sklucile sojuz so Tatarite.Pechengezite i Rusite se koristeni od strana na Vizantijcite vo nivnite vojni so Bulgarite.Po porazot od strana na Kumanite, Pechengezite se naseleni vo Pontskite stepi, denesna Anatolija.
(This post was last modified: 09-09-2010, 03:27 PM by basilius_2.)
09-09-2010, 03:25 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#31

Ovaa slika e na Kumanski strelec.Imeno Kumanite kako i drugite nomadski narodi strelale dodeka javale.Niven najgolem izum e sedloto za konji. Koga vodele bitki ke napadnat pa ke se povlecat.
Eve edna slika kako izgledal Kumanskiot strelec:
[Image: hvyr94.png]
(This post was last modified: 15-09-2010, 05:20 PM by basilius_2.)
15-09-2010, 05:20 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#32

Politickata sostojba na Balkanot vo 13 tiot vek bila dosta anarhicna,vo ovoj period Krstonoscite pominuvaat niz Balkanot,po pokana na vizantinskiot car Alexie Angelos Komenin,vo vojna da gi povrata izgubenite teritorii vo Anatolija.No namesto nekolku vojnici razlicni Zapadnoevropski vojski se pojavuvaat pred Carigrad.Negovata kerka Anna Komnenina go opejuva tatka si vo epot "Alexiad", i vo nego e opisana i sostojbata na Balkanot vo toa vreme,kako i borbite vo samiot dvorec okolu odlukata na nejziniot tatko da pobara pomos od Zapad.Vo ovoj period Vizantija slabee ekonomski, osobeno vo nejzinata manufakturna granka,t.e. Zapadno Evropskite drzavi stanuvaat del od Globalnata Ekonomska Realnost.Po umiranjeto na Vasil 2 koj ne ostavuva naslednik, i slavnata Makedonska dinastija umira.Se poveke Vizantija stanuva zavisna od zapadnite trgovski sili kako Venecija,kako upravuvanjeto so finansiite na Imperijata i koristenje na nejzinata mornarica.
Imeno za vreme na ovaa dinastija,a posebno vo vremeto na Vasil 2 Vizantija go dostignuva svojot zenit i ja zapocnuva "Makedonskata Renesansa".Istotaka poradi nemanjeto na naslednik na Vizantiskiot prestol zapocnuva otvorena vojna pomegu raznite pretedenti za Vizantiskiot prestol. Imeno Turcite,ednata strana gi koristi za pomosnici vo nivnite borbi komu da mu pripadne Vizantiskiot prestol. Turskiot sultan toa mu dava informacii za odbrambenite sposobnosti na Konstantinopol,kako i za samite Vizantijci.
Pobednik ke stane eden vojskovodac Komenios koj donekade ja povraka starata slava na Vizantija. No Vizantija osven problemite so ekonosmijata,istotaka ima problemi i so svoite provicijalni vodici koi sakaat poronia (voen posed) i svoja lokalna vlast.Takvata situacija ja iskoristuvaat Srbite i Bugarite koi gi vospostavuvaat i voskresnuvaat svoite carstva na Balkanot.
Cetvrtata Krstonosna vojna e vojna protiv Vizantija,vo koja Zapadnite armii za vodac na novoto Latinsko carstvo go postavuvaat Baldwin I.
Bugarite go voskresnuvaat svoeto Carstvo so pomos na Vlasite i Kumanite,Kaloyan ke bide narecen Romanotrokton, sprotivno na Vasilievoit prekar Bulgarotrokton.Taa drzava ke se prostira vo severniot del na Makedonija,Wallachia i Bugarija. Imeno Bugarite i Vizantijcite sklucuvaat sojuznistvo so koe Vizantija e povtorno voskresnata,i e ustolicena dinastijata Angelou.
16-09-2010, 02:41 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#33

Osven ekonomskiot pad,Vizantijskata imperija dozivuva i uste eden pad:Moralen.Imeno fakciite i aristokratite vo Vizantija poveke ja gledale dolznosta kon sebe si,a voopsto ne gledale dobro za imperijata se poveke se borele za funkcii a ne sfakale deka toa i steti na opstojuvanjeto na Vizantija kako supersila.
Imeno Angliskiot istoricar Edward Gibbons vo svoeto epsko delo "Pad i Raspadot na Rimskata Imperija" ("Decline and Fall of the Roman Empire") za glavna pricina za padot na Rimskata Imperija e toa deka poveke se gledalo da se zadovolat Sopstvenite Potrebi, kako i se pojavuva i korupcija a ne DOLZNOSTA KON DRZAVATA, i kon nejzinite institucii.
Vo ovoj period se pojavuva srednovekovnata Srbska drzava,koja uspeala da bide priznaena od Vizantiskiot Car.Pojavata na Srbskata srednovekovna drzava poveke se dolzi na faktot,sto navedov vo prethodniot post na slabeenjeto na Vizantija kako na Voen taka i na Ekonomski plan.
Vo samiot pocetok na Srbskata srednovekovna drzava,se pojavile megusebni dinasticki borbi megu sinovite na Kral Uros I, bidejki na edniot sin mu bil veten prestolot a vtoriot sin bil postaven na prestolot. Za razlika od Bugarite koi bile uspesni i vednas formirale svoja drzava koga se naselile na Balkanot,Srbite poveke bile koristeni kako platenici i bile vladeani od svoj zupan koj bil poslusen na Vizantiskiot Car. Sklavenite (pleminja koi se naselile vo Rimskata provincija Makedonija) koi taka bile nareceni od Vizantiskiot imperator Maurice, bile dobri vojnici no poradi pricinata sto dosle kako plemenski sojuz istotaka bile koristeni vo Vizantiskata i Bugarskata vojska.
23-09-2010, 01:05 AM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#34

Kako sto mozete da sfatite nie Balkancite,od pamtivek sme uceni na slednive 3 dolznosti i obvrski:Drzava,Bog i Semejstvo,no i na i na edna ubava dolznost:Danok.Videte tie obvrski se osobeni za klasicnite opstestva megu koi drzavite na Balkanskiot poluostrov sto se proizlezeni od Vizantija gi vlecat od ucenjeto na anticka Grcija vo pisuvanjata na Aristotel,Sokrat i Platon i na Rimskata republika kako Cicero,Seneca i Marko Avrelij i mislite na Vizantickata Katolicka Grcka pravoslavna Apostolska Crkva. Sme uceni deka so dolznosta kon tie 3 institucii ke ziveeme ubav zivot,i so toa ke bideme nagradeni taka koga ke umreme ke odime vo rajot. No ako zgresime ke odime vo pekol.
09-10-2010, 01:02 AM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#35

Eve kako izgledale Kumanskiot voin i konanik:
[Image: 5fof20.jpg]

[Image: 23u3nlx.jpg]

Eve kako izgledaat denesnite potomci na Kumanite:
[Image: 2lm87zd.jpg]
24-10-2010, 08:26 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#36

Imeno vistinskoto ime koe se koristelo za Vizantija e Istocno Rimsko Carstvo,i tie se smetale za vistinski naslednici na Rim.Konstantin I imal vizija kade Gospod bog mu kazal prestolninata na Rimskoto Carstvo da go preseli na Hellenosponet kaj sto e gradot Vizantion.Imeno samiot grad vlece koreni od Antikata,koj bil osvoen od vojskite na Filip Makedonski. Vo samoto vospostavuvanje na Rimskata Imperija na Istok,se pojavil i problemot so Crkvata na organizacionen i teoloski plan.Imeno Isus Hristos,koga umrel ne gi postavil temelite na Hristijanskata crkva,i nabrgu bil svikan Sinod vo Nikea,kade bile povikani i Hristijanite od Bliskiot Istok kade sto bile udreni temelite na Hristijanskata crkva, i na koj bilo odluceno Carot da bide toj koj ke gi izvrsuva odlukite na Sinodot i Carigradskiot patrijah.Megu drugite odluki e donesena slednava odluka site Hristijani koi ziveat na Zapad ne smeat da ja menuvaat svojata profesija i taa se prenesuvala na slednoto potomstvo,dodeka Hristijanite na Istok ne smeat da se prekrstuvaat vo druga vera.
26-10-2010, 02:23 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#37

Preselbite na narodite koi se slucile vo 5-ti vek n.e. ja opfatila i Vizantija. Imeno prvite koi se doselile na Balkanot bile Bulgarite koi vo 865 godina ja formiraat i svojata drzava,imeno Bulgarite prestavuvale golema voena opasnost za Vizantija koi pak koristele razlicni sojuznici (foederati)so cel da ja neutraliziraat opasnosta od niv kako Pechengezite,Tatarite,Rus,Srbite itn.. Po niv dosle Makedonskite sloveni poznati kako Sklavenoi. Imeno Sklavenoite bile labava konfederacija na pleminja, koi po kratko vreme stanale verni sojuznici so Bugarite. Sklavenoite se i pricina zosto Vizantija pak ja gubi svojata kontrola vrz Balkanskiot poluostrov juzno od Dunav.Imeno Sklavenoite koga se naselile ja porazile Vizantiskata vojska,po vtor pat koga Vizantiskiot imperator otisol vo ekspedicja da gi pokori Sklavinite,pri toj sudir zaginala seta Vizantiska vojska so se imperatorot i tretiot pat koga se zalogorila Vizantiskata vojska se isplasila od Sklavenoite i se razbegala.
So ustolicuvanjeto na Justinijan na Vizantiskiot prestol se formira i strategija kako da se povrati kontrolata vrz Balkanskiot poluostrov.Imeno se ispraka vojska no i vo istovreme se Hristijanizira novodojdenite pleminja na Balkanot preku sistemot na Tema,kako i preku razlicnite Carevi, koi go priznale Vizantiskiot imperator za vrhoven vodac i Carigradskata patrijasija za vrhoven duhoven avtoritet.
Vo knigata "De Administrando Imperio" pisuvana od Konstantin VII Prophigenitus,se opisani razlicni pleminja koi go naselile Balkanot,kako i odnosite megu niv i Vizantija na primer so Bugarite,Sklavinite,Srbite,Hrvatite itn.Imeno samata kniga e eden vid priracnik no istotaka se opisuvaat i razlicnite metodi na Vizantija (potkupuvanje,svrtuvanje na eden protiv drug itn.)
(This post was last modified: 26-10-2010, 06:34 PM by basilius_2.)
26-10-2010, 06:32 PM
Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#38

Rimskite imperatori Trajan i Diokletijan gi napravile prvite reformi vo Rimskata imperija,na primer ja sozdal edna Rimska polska Armija koja bila verna na nego, na site negovi naslednici i Rimskoto Carstvo.Istotaka ja kreiral i granicnata vojska koja za zadaca ja imala da gi brani granicite na Rimskata Imperija.
Do 9-ti vek,nasite pradedovci bile pagani,veruvale vo razlicni bogovi togas megu Vizantijcite se javuva idejata da gi prikloni raznite pleminja sto ziveele na Balkanot pod nivna kontrola ne so sila tuku so pomos na verata. Imeno i samite pleminja se pokazale dosta dobri voini,a i na Vizantija i trebalo i luge vo svoite vojski.
Taka se rodila idejata za Temata preku koja Vizantija,svojot politicki avtoritet ke go postavi vrz pleminjata i narodi. Provinciite se pokazale dosta neefektivni,lokalnoto naselenie se izmesalo so gostite, vojskite ne sakale poveke da odat na granicite koi veke ne postoele.
Temata e voeno-administrativna edinica koja vo isto vreme gi prekrstuvala novodojdencite,gi zapoznavala so Rimsko-Helenskata kultura t.e. gi asimilira,za vozvrat pleminjata dale obvrska i zaklteva preku nivnite vodaci kon Vizantija i Vizantiskiot Baseleous deka ke go sledat a tie deka se gragani na edno kosmopolitska hristijanska zaednica.Na celo na Temata se naogal Strategos, eden poznat Strategos e Metodija brat na Konstantin Filozofot ili podobro poznat kako Kiril.
Verata i Carot koj sedel vo Carigrad bile kanalite sto gi obedinuvalo site pleminja,vo Vizantija.Imeno terminot koj se sluzel Vizantiskiot imperator kon Zapadnite Hristijani bil "Zapadni Braka".
So koristenjeto na Verata,Vizantiskite imperatori gi opravduvale svoite postapki,no vo isto vreme religioznite ucenja stanale del od sekojdnevniot govor i zivot.Najdobar primer se narodnite prikazni koi sme gi gledale koi gi zacuvale ucenjata kako i spomenot za nasite Vizantiski imperatori.
(This post was last modified: 04-11-2010, 11:39 PM by basilius_2.)
04-11-2010, 11:34 PM
Reply
TATAP Offline
турко-монгол
*****

Posts: 1,533
Joined: Aug 2010
Reputation: 35
#39

В европейските и византийски исторически източници са известни като "кумани", в казахстанските - като "кипчаки", в руските - като "половци". Те са тюркоезичен номадски народ. В началото на XI век се придвижили от задволжието към причерноморските степи, налагайки се върху печенегите и огузите. Подчинявайки тези племена, куманите дошли до устието на Дунав, като по този начин станали стопани на Великата степ от Дунав до р. Иртиш (източен Казахстан и Китай). Тази територия влязла в историята с името Дешт-и-Кипчак, или в руските източници - Половецката степ.
[Image: 400px-%D2%9A%D1%8B%D0%BF%D1%88%D0%B0%D2%...%D1%8B.png]
При управлението на синовете на Ярослав Мъдри, куманите се намирали в много сложни отношения с Русия. През 1055 година е регистрирано първото им появяване на руската граница. През 1061 г. Всеволод Ярославич търпи поражение от хан Искал и някои земи са подложени на разорение. През 1068 г. е първото нашествие на куманите в Русия. През септември те разбиват войската на братята Ярославич и разоряват южноруските княжества. През ноември Святослав Ярославич с 3000 войска разбива 12000 кумани при река Снове, но след това военните походи на куманите срещу руските земи стават редовни. В битката с куманите през 1078 година загива Изяслав Ярославич Киевски.

При внуците на Ярослав - след 1093 г. куманите държат победа в битката при река Стугне срещу обединената войска на Святополк Изяславич, Владимир Всеволодович Мономах и Ростислав Всеволодович, като последния потънал в реката по време на бягство. Повторното сражение при Киев през същата година също завършило с поражение за руснаците. През 1094 година куманите, заедни с Олег Святославич обградили Владимир Мономах в Чернигове и той бил принуден да изостави града.

През 1096 година куманите претърпели първото съкрушително поражение от руснаците, в което хан Тугоркан загинал. През 1099 година киевския княз Давид Игоревич, който влязал в сговор със Святополк Изяславич, с помощта на куманския хан Боняк победил унгарските войски на крал Калман, в следствие на което прибавил някои територии към владенията си. В началото на XII век куманите били изтласкани от Святополк Изяславич и Владимир Мономах към Кавказ, зад Волга и Дон. При Кавказ, куманите постъпили на служба при грузинския цар Давид Строителя. Те помагали да се очисти Грузия от селджукските турци и станали ядро на грузинската армия.

След смъртта на Владимир Мономах (1125), куманите отново започнали активно да участват в междуособните борби на руските князе. След 1190 година настъпил кратък период на затишие, в който била извършена частична християнизация на куманите. През 1223 година били разгромени от монголските войски в северен Кавказ. През същата година куманите поискали от руските князе да се противопоставят на монголците, но и те претърпели поражение - битката при река Калке.

След европейския поход на монглоския хан Бату (1236-1242), куманите прекратили съществуването си като самостоятелна политическа единица, но предсатвлявали основния масив от тюркско население на Златната Орда, като сериозно допринесли за формирането на татарите, киргизите, гагаузите, узбеките, казахите, кримските татари, сибирските татари, ногайците, башкирите, карачевците, балкарците, кумиките. Части от тях се преселили в Задкавказието, Русия, на Балканския полуостров, Мала Азия, Унгария. Унгарския крал Бела IV (1214-1270) дал земя за заселване на куманите, които дошли под предводителството на хан Котян. Синът на Бела IV Стефан V се оженил за дъщерята на Котян. Въобще, куманите в Унгария заели видно място в обществото, в частност, те охранявали границите на кралството. Най накрая, част от куманите се изселили в Египет, където също заели подобаващо място във войската, някои египетски султани са от кумански произход. Те често били използвани като наемни елитни военни части - добри ездачи, отлични стрелци с лък, храбри и дисциплинирани воини.
Когато говориш на Бог, това е молитва. Когато Господ ти говори - това е шизофрения.
(This post was last modified: 04-11-2010, 11:43 PM by TATAP.)
04-11-2010, 11:41 PM
Website Reply
basilius_2 Offline
Moderator
*****

Posts: 1,133
Joined: Dec 2009
Reputation: 17
#40

No da se navratime na Kumanite i nivnite odnosi so Bugarskata dinastija na Asenidite.Po smrta na Kalojan na prestolot na Bugarskoto carstvo doaga Boril,koj so cel da ja legitimizira svojata vlast i avtoritet, ja zel za zena Kumanskata sopruga na Kaloyan.
Vo meguvreme Boril go proteruva sinot na Kaloyan Ivan Asen kaj Rusite,kade sto celo vreme koval plan kako da se vrati na Bugarskiot prestol.Imeno Boril se pokazal dosta dobar vodac,poveke kako diplomat i politicar otkolku vojskovodac.
Dodeka Boril ja vodel drzavata,Ivan Asen go koval planot kako da go povrati prestolot od Boril.
Hronicarot Akropolis ke zabelezi deka Ivan Asen go povratil svojot prestol so pomos na Rusite i Kumanite.Akropolis istotaka ke zabelezi deka mu trebalo na Ivan Asen 7 godini da go zarobi Tarnovo,dodeka istoricarot Zlatarski ke zabelezi deka toa bilo 7 meseci.
Koga ke sedne na Bugarskiot prestol Ivan Asen II ke nasledi drzava so vnatresni problemi no i so nadvoresni neprijateli koi cekale samo pogoden moment da ja iskoristat slabosta na Bugarija. Ivan Asen II bil uspesen vo stabiliziranjeto na zemjata i vnatresno i nadvoresno.Nadvoresno situacijata ja stabiliziral so toa sto ja zel za zena kerkata na Ungarskiot kral Andrew II, i so toa ja zacvrstil vrskata megu Ungarija i Bulgarija,dodeka odnosite megu Bugarite i Latinskata imperija i Nikejskata Imperija bile i topli i ladni. Edna od pametnite odluki na Ivan Asen II ja vooznobvil avtokefalnosta na Bugarskata crkva i bila priznaena od Grckiot patrijah i go priznal avtoritetot na Rimskiot papa.
Edinstveni trajni sojuznici na Bulgarite ostanale Kumanskite voini koi cesto bile koristeni kako pomosni vojski,dodeka vojuvale i protiv Grcite vo Nikea i Latinite vo Konstantinopol.Vo voenite pohodi Kumanite ne ucestvuvale mnogubrojno,i nivnoto ucestvo bilo od golema uloga vo voenite uspesi na Bugarskiot car Ivan Asen II.
Na 9 Mart 1230 zdruzenite vojski na Bulgarite i Kumanite ke zabelezat voen uspeh kaj Klokotnica (denesno Haskovo) i ke gi anektiraat slednive gradovi:Hadrionopolos, Didymotoichon,Pelagonia,Prilep i golemata Vlakhia (densesna Tesalija).
So toa Megunarodnata reputacija na Bulgarija bila vo podem, poradi faktot sto Latinite i Grcite odbegnuvale da vojuvaat so Ivan Asen II poradi Transdunavskite Kumanite koi se pokazale kako odlicni voini. Vo esenta 1235 Ivan Asen II postignal dogovor so Grckiot car Bataztes za podelba na Trakija.Imeno teritorijata koja mu pripadnala na Ivan Asen II bile teritoriite severno od Turzulon i Zapadno od Marica.
Vo edna prilika Vizantijcite i Bulgarite se obidele da go povratat Carigrad no toa bilo bezuspesno.
05-11-2010, 06:21 PM
Reply