Добредојдовте
  • Users with e-mails at mail ·ru, aol ·com and gmx ·com to contact admins for registration.
  • Новорегистрираните членови повратниот одговор од форумот за активирање на сметката нека го побараат и во Junk на нивните пошти.
  • Сите регистрирани членови кои неучествуваат во дискусиите три месеци автоматски им се брише регистрацијата

 

Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
АКО ЈА МРАЗИТЕ СИРОМАШТИЈАТА ТРЕБА ДА ГО САКАТЕ КАПИТАЛИЗМОТ
Author Message
ЈорданПетровски Online
ЈорданПетровски-ЦРНИ
*****

Posts: 13,837
Joined: Mar 2010
Reputation: 36
#1

Quote:Ako mrzite siromaštvo, trebali biste voljeti kapitalizam



 Submitted by Patrik Nikolić on sub, 09/23/2017 - 17:43
Napomena: Tekst koji slijedi je prijevod transkripta iz kratkog predavanja Arthura Brooksa, predsjednika Američkog Poduzetničkog Instituta (American Enterprise Institute) o kapitalizmu kojeg je dao za Prager University. Određene sam dijelove komentirao u zagradama kao opasku prevoditelja (op.prev.).
Sljedeći put kada čujete da se netko žali na kapitalizam, razmotrite ovo: postotak ljudi koji živi ispod apsolutne crte siromaštva je u svijetu pao za 80% od 1970. godine. Prije 1970. godine, više od četvrtine stanovništva diljem svijeta je živjelo s dohotkom od dolara na dan ili manje. Danas u tim uvjetima živi manje od 5 posto svjetskog stanovništva.
Ovo je najveće postignuće u borbi protiv siromaštva u čitavoj ljudskog povijesti. Dakle, kako je došlo do ove izvanredne transformacije? Je li to bio nevjerojatan uspjeh Ujedinjenih Naroda? Velikodušnost američke humanitarne pomoći? Sjajne politike Međunarodnog Monetarnog Fonda i Svjetske Banke? Poticanje državnog trošenja? Državna politika redistribucije?
Ne. Transformacija se nije dogodila zbog ovih stvari.
To je bio kapitalizam. Milijarde duša diljem svijeta su se uspjele izvući iz siromaštva zahvaljujući sljedećim inovacijama: globalizaciji, slobodnoj trgovini, privatnom vlasništvu, vladavini zakona i poduzetništvu (op. prev. često se u ovaj popis dodaje i razvoj tehnologije; uočimo da su ga upravo ove inovacije omogućile).
Globalizacija donosi sve veću sposobnost premještanja robe, ljudi i ideja s jednog udaljenog mjesta na drugo. Slobodna trgovina je otvoren pristup tržištima i ljudima iz cijelog svijeta s malo, ili nimalo, barijera. Institut privatnog vlasništva osigurava da ono što vam pripada ne može potezom pera biti oduzeto od strane države. Vladavina prava štiti ugovore, osiguravajući da će se ugovori poštovati bez obzira na to potpiše li se ugovor u Peruu ili Poljskoj. A poduzetništvo je kreativnost slobodnih ljudi da smisle nove proizvode za koje nikada nismo ni znali da ih trebamo ili želimo.
Vrijedi spomenuti da su na mjestima kao što je istočna Azija tih pet stvari bile omogućene povijesnim mirom nakon Drugog svjetskog rata koji je bio rezultat američke globalne diplomatske i vojne prisutnosti.
Dopustite mi da preformuliram priču na sljedeći način.
Ideali slobodnog poduzetništva i globalnog vodstva, temelji kapitalizma i američkog konzervatizma, odgovorni su za najveće smanjenje ljudske bijede još od vremena kad je čovječanstvo počelo svoj dugi uspon od močvara do zvijezda. Ovaj izuzetan napredak bio je dar Amerike (op. prev. Sjedinjenih Američkih Država) svijetu.
Dakle, ako su ti američki konzervativni ideali učinili toliko da izdignu čovječanstvo iz siromaštva, mislili biste da će konzervativne ideje stjecati snagu svaki dan – svugdje. I ne samo stjecati snagu među konzervativcima, nego i među mladim idealistima, useljenicima, manjinama i zagovornicima siromašnih – svi bi oni trebali prihvatiti načela slobodnog poduzetništva i osloboditi moć tih načela u ime ranjivih.
Ali to se nije dogodilo. Naprotiv, kapitalizam muku muči s privlačenjem novih sljedbenika. Doista, neki vjeruju da mu je suđeno da izblijedi – kao što je izblijedio u većem dijelu Europe.
Prema studiji s Harvarda, samo 42% mladih Amerikanaca u dobi između 18 i 29 godina ima pozitivan pogled na kapitalizam. Što objašnjava tu neusklađenost između nevjerojatnih rezultata kapitalizma i njegove popularnosti? Zašto kapitalizam ima tako lošu reputaciju?
Jedan od odgovora je jednostavan: zagovornici slobodnog poduzetništva su učinili užasan posao u objašnjavanju koliko je dobra taj sustav učinio diljem svijeta. Kapitalizam je spasio par milijardi ljudi, a mi to čudo tretiramo kao državnu tajnu. Prema istraživanju iz 2013. godine, 84 posto Amerikanaca nije svjesno napretka protiv siromaštva diljem svijeta. Čak je više od dvije trećine ispitanika smatralo da se problem globalne gladi zapravo pogoršao.
Ovo neznanje ima posljedice jer nema zamjene kapitalizmu i njegovim inovacijama koje ga čine funkcionalnim. Godine ekonomskih istraživanja nam govore da niti jedan drugi ekonomski sustav ne dolazi ni blizu kapitalizmu. Zasigurno ne niti komunizam niti socijalizam.
Trebate sustav koji radi dok spavate. Onaj koji stvara temelje ljudskog prosperiteta bez „centralnog planiranja” ili dobronamjernih birokrata. Više kapitalizma, više rasta. Formula se može činiti obmanjujuće jednostavnom – ali ona funkcionira.
Dakle, kako podižemo sljedeću milijardu iz siromaštva?
Odgovor bi trebao biti jasan: ako stvarno želite pomoći siromašnima, zalažite se za kapitalizam.
26-09-2017, 01:42 AM
Reply