Добредојдовте
  • Users with e-mails at mail ·ru, aol ·com and gmx ·com to contact admins for registration.
  • Новорегистрираните членови повратниот одговор од форумот за активирање на сметката нека го побараат и во Junk на нивните пошти.
  • Сите регистрирани членови кои неучествуваат во дискусиите три месеци автоматски им се брише регистрацијата

 

Thread Rating:
  • 0 Vote(s) - 0 Average
  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
ПУТИН ВО ДЕЛИРИУМ !!??
Author Message
ЈорданПетровски Online
ЈорданПетровски-ЦРНИ
*****

Posts: 13,896
Joined: Mar 2010
Reputation: 36
#1

Quote:Putin u delirijumu

Internet je stvorila CIA


[Image: Putin_01_u_h_861883061.jpg&size=article_...e_by=width]

Delirični ruski diktator Vladimir Putin očito je vrlo lošeg mentalnog zdravlja i nalazi se u kritičnom stanju, čim je između ostalih ludosti čak ustvrdio da je internet, kao specijalni projekat izmislila Centralna obavještajna agencija Sjedinjenih Američkih Država

Istupajući na medijskoj konferenciji u Sankt Peterburgu, Putin je kazao da je zbog toga neophodno i važno da se serveri velikih nacionalnih internet resursa drže na teritoriji Rusije, što će “zaštititi informacije”.

"To je neophodno učiniti, ali zahteva vreme i kapitalne investicije", rekao je neuravnoteženi ruski diktator, dodajući da sada osnovni tok informacija ide kroz servera u SAD, gde se sve kontroliše.

"Sve to (internet) se pojavilo kao specijalni projekat CIA, tako se i razvija", tvrdi paranoični Putin.

Putin je, govoreći o zakonu koji je usvojio ruski parlament, a koji je blogere doveo u iste okvire kao i medije, kazao da “ima osnova”.

"Ne želim da dajem ocene da se ne bih angažovao ni na čijoj strani. Ali, ako konkretni čovek ima uticaj na hiljade ljudi, njegov blog se malo čime razlikuje od medija", izneo je svoju viziju blogerskog aktivizma bivši špijun i kontraobaveštajac Putin.

Taj zakon obavezuje blogere, između ostalog, da se potpisuju ispod tekstova i ostavljaju svoju e-mail adresu, da proverevaju informacije, ne pozivaju na eskremistička dejstva, navodi se u nastavku vesti.

Šizofrenu izjavu poremećenog predsednika Rusije prenela je ruska nacionalna agencija Itar-Tas.

IZVOR
26-04-2014, 12:24 AM
Reply
hristo Offline
Super Moderator
******

Posts: 2,955
Joined: Dec 2009
Reputation: 33
#2

Медијумската војна помеѓу Русија и САД ( како и нивните сателити) е во најголем ек. Се пуца од сите оружја по човековата памет и критичност.Кој ке преживее ке раскажува:


Путин в паника! В Русия назрява Майдан!

Революцията в Русия започна

Путин не взе под внимание един дребен детайл - хората не искат да умират, особено, когато не е ясно защо и за кого.
Дори нещо повече - да воюват с братски народ.
В Москва се разлепват листовки с призив хората да излязат на площада на столицата. Един от активистите съобщил, че статистиката, че 69% от руснаците поддържат Путин е пълна лъжа.
Хората не искат война с Украйна.
"Хората са много ядосани. В ход е мащабна революция. Московският Майдан може да влезе в историята като най-мащабния протест за цялата история на Русия. Зная, че за протеста идват хора не само от Москва, но и от други градове. Те са готови да протестират денонощно. Нека носят най-необходимите си неща. Народа на Русия е против войната и анексирането на територията на Украйна".

http://www.bulgariautre.bg/2014/04/23/22...ava_maydan
26-04-2014, 11:34 AM
Reply
hristo Offline
Super Moderator
******

Posts: 2,955
Joined: Dec 2009
Reputation: 33
#3

Tema dana
Osvrt: Što muči Johna Kerrya i zar narodi svijeta ne zaslužuju globalnu medijsku demokraciju?

Tek pojavom, zapravo masovnim širenjem dostupnosti, interneta, može se eventualno govoriti o nekakvim počecima medijske i informativne demokracije. Sve prije toga zapravo je bilo mračno doba. Kao što je u srednjem vijeku postojala represija prema znanstvenim istinama i dokazima, sve do nedavno postojala je globalna represija protiv informacije.

Situacija je daleko od idealne, i dalje živimo u svijetu gdje se vrši medijska diskriminacija. Diskriminirajući državni poticaji, pristranost oglašivačke industrije, zakoni i brojni drugi faktori su na snazi kako bi se jednoj, pogodnoj, skupini medija olakšao rad, dok se druge nastoji ugušiti raznim direktnim i indirektnim metodama.

Ipak, širenjem interneta slomile su se pojedine barijere koje su bile na snazi desetljećima. Sama ta činjenica će neminovno u bliskoj budućnosti dovesti do pokušaja cenzure i novih represija. Dovoljno je samo vidjeti što se trenutačno događa u jednoj Turskoj gdje se čak i općeprisutni kanali poput Twittera i Youtubea blokiraju na političkoj osnovi.

No, dok postoji bilo kakvog načina, nezavisni glas će nastojati doprijeti do javnosti. Internet zaista jest revolucionarno oruđe, no ne treba imati iluzije. Informacijom i dalje dominiraju globalni i lokalni main-stream mediji kojima se omogućuje ova dominacija putem gore spomenutih metoda.

Ovo je ujedno i odličan primjer licemjerja koje vlada u aktualnim državnim porecima. Kapitalizam vlada u domeni nezavisnog novinarstva, ono se mora boriti sa svim tržišnim strujama, dok za velike medije vlada socijalizam. Oni se financiraju, spašavaju, podupiru i često šire upravo zahvaljujući novcu poreznih obveznika. U ravnopravnoj tržišnoj utakmici pozicije bi već u samom startu bile nepravedne, no možemo samo zamisliti magnitudu nepravde kada jedna skupina mora opstajati prema zakonima kapitalističkog modela, dok druga uživa sve blagodati socijalizma i osigurane egzistencije pod patronatom države.

To ne vrijedi samo za medije, već za gotovo svako poslovanje. Odličan su primjer i banke, koje bi navodno trebale biti temelj kapitalističkog sistema, dok se u stvarnosti spašavaju "socijalističkim" metodama. To je najpokvareniji model koji možemo imati, a svodi se na "socijalizam za nas, kapitalizam za vas".

Ako pak pogledamo medijsku situaciju na globalnoj razini, ona se uvelike pretvara u rat između Istoka i Zapada, a kriza oko Ukrajine postaje snažan katalizator ovog sukoba. Američki državni tajnik John Kerry žestoko se obrušio na ruski državni kanal RT optuživši ih za plasiranje propagande.

"Državno-sponzorirani propagandni megafon, ruska RT mreža postavljena je da promovira fantazije predsjednika Putina o tome što se događa na terenu u Ukrajini. Gotovo sav svoj program podredili su propagandi i izvrtanju činjenica o tome što se događa, ili ne događa, u Ukrajini", istaknuo je John Kerry.

Nezgodno je kada takve komentare daje John Kerry ili bilo tko u SAD-u. Za Kerrya i njemu slične, pravo novinarstvo je ono koje samo prepričava i podržava njihove stavove, nešto poput cijele palete američkih medija koji se razlikuju samo u finesama domaće političke scene dok su prema vanjskim pitanjima savršeno sinkronizirani bez ikakvog oprečnog stava.

U SAD-u su se medijske korporacije stopile u nekoliko gigantskih trans-nacionalnih korporativnih tijela. Svako novo stapanje bilo je dodatni udarac medijskoj demokraciji u SAD-u (znatno opširnije o ovoj temi: Kada teorije zavjere postaju činjenice: Prava dubina medijske manipulacije - Orwellijanski dokumenti tajnih službi SAD-a i Britanije, nova Snowden/Greenwald otkrića).
Nadalje, američka reakcija na nepodobne medije uvijek je bila agresivna i žestoka. Dok je katarski državni kanal Al-Jazeera još osuđivao američke invazije početkom prošlog desetljeća, osjetili su svu silu američkog "neslaganja". Uredi Al-Jazeere u glavnom gradu Afganistana uništeni su nakon raketiranja američkih snaga 13. studenog 2001. Istu sudbinu dvije godine kasnije, 8. travnja 2003., doživio je i njihov ured u Bagdadu kada je u američkom raketiranju ubijen novinar Tareq Ayyoub.

Učinkovita metoda? Možda, danas su stavovi američke vanjske politike jako slični katarskoj državnoj televiziji. No, rusku državnu TV ne mogu, barem za sada, ušutkati raketama.

Unatoč korporativnoj dominaciji pro-vladinih medija u SAD-u, medijska demokracija je tamo ipak, za sada, snažnija nego u Rusiji. Nijedan nepristrani promatrač ne može tvrditi da je Rusija oličenje medijske demokracije. Moglo bi se konstatirati kako je znatno lošija medijska scena u Rusiji rezultat američke agresivne politike i upumpavanja novca u disidentske organizacije, no to nije neki izgovor.

Prema organizaciji Reporteri Bez Granica, u njihovom izvještaju o slobodi medija 2013., Rusija se nalazi na jako lošem mjestu, poziciji 148 od ukupno 179 zemalja koje su obuhvaćene istraživanjem. No, neki bi zaključili - nesumnjivo zahvaljujući dominaciji američkih medija - kako se SAD vjerojatno nalazi u prvih 5, što ne bi bilo točno. SAD je na 47. mjestu. Neke od medijski slobodnijih zemalja od SAD-a su Bocvana, Gana, JAR, Papua Nova Gvineja, Namibija, Tanzanija, Niger, Jamajka. Vrh ljestvice zauzimaju europske zemlje, naročito skandinavske. To ne znači da su ove zemlje prepoznate po svojoj objektivnosti, već po medijskoj slobodi, drugim riječima - u jednoj Namibiji biti će slobodniji kao medij izraziti svoj stav nego u SAD-u.

No, s druge strane, u SAD-u ćete znatno lakše izraziti svoj medijski stav nego u Rusiji koja se nalazi svega par mjesta ispred jedne Turske koja je za vrijeme vladavine Erdogana postala pojam represije protiv slobode novinarstva.

To je što se tiče lokalne situacije, no ako gledamo globalno imamo jednu sasvim drugačiju arenu u kojoj je do sada SAD imao apsolutnu dominaciju koja je sada ugrožena od strane velikih medijskih državnih aparata kao što su ruski RT, iranski Press TV, a i kineski državni kanali postaju sve utjecajniji mada se Kina nalazi na gotovo samom začelju medijskih sloboda, na poziciji 174 od 179.

Ako ovi nadolazeći državni kanali i imaju cilj promovirati stajališta svojih država, a imaju, znači li to da su nerelevantni? Po kojoj logici? Pa američki kanali - mada bili u privatnom vlasništvu pro-vladinih korporacija - promoviraju isključivo američka stajališta već desetljećima. Nadalje, činjenica da državni kanal plasira informacije krojene u skladu sa svojim agendom, ne mora značiti da su te informacije same po sebi netočne. Zapravo, ovisi o situaciji. Recimo sada u kontekstu Ukrajinske krize, bilo bi glupo i naivno odmah na prvu vjerovati svim informacijama koje stižu od strane ruskog RT-a, jer je jasno da u ovom slučaju RT ima zadatak svim silama braniti agendu zbog koje i postoji. No, kada novinari RT-a pokrivaju prosvjede nezadovoljnih radnika u zemljama Europske Unije, ili Occupy Wall Street prosvjede u SAD-u, često su jedina međunarodna TV kuća koja to čini, dok se Zapadni mediji pretvaraju "kao da se ništa ne događa".

Zaključak je prosto jednostavan - treba nam što više međusobno kontradiktornih globalnih medija ako želimo bolju globalnu medijsku demokraciju. Što ih je više biti će sve oprezniji da ne plasiraju izmišljotine zbog straha da će ih ovi drugi raskrinkati.

Razumljivo je da je John Kerry ljut i frustriran popularnošću RT-a te zapravo čudi kako već nije krenula represija protiv ovog kanala kao što je u Europi gušen satelitski signal iranskog Press TV-a. Oni koji se iza ovih poteza kriju činjenicom da u Iranu ne postoji medijska sloboda su licemjeri koji se ne znaju nositi s oprečnom informacijom i djeluju silom, a to nema nikakve veze s demokracijom. Lokalna medijska demokracija i globalna medijska demokracija su dvije različite stvari, isto kao i lokalna i vanjska politika. Nešto što je loše lokalno ne mora biti loše globalno. U politici svakako imamo takve primjere, recimo libertarijanski pokret u SAD-u - on je za lokalno stanovništvo sigurno loš jer često promovira "kapitalizam na steroidima", no za vanjsku politiku je itekako pozitivan jer poziva na prekid svih američkih vojnih intervencija.

John Kerry je u pravu kada kaže da RT promovira pro-Kremljske stavove, no ako želi to nazvati propagandom, onda isto vrijedi i za njegov CNN, FOX News, ABC, MSNBC i druge. A ako ima neki poseban prezir prema državnim kanalima, moglo bi ga se upitati što misli o jednom BBC-u, možda i najvećem državnom kanalu na svijetu.

Unatoč čestoj pristranosti njihovog izvještavanja, nitko razuman ne želi gašenje CNN-a ili BBC-a. Medijska demokracija na globalnoj razini može postojati samo kroz široki medijski diverzitet. Da je John Kerry veliki demokrat, što očito nije, zazivao bi nove "RT-ove" i "Press TV-ove", jer trenutačno je globalna medijska scena i dalje u velikoj dominaciji američkih medija. No, to bi se uskoro moglo početi mijenjati - kineski globalni mediji tek stupaju na scenu, a uskoro se očekuje kako bi i Brazil mogao postati međunarodni glas s kanalom na engleskom jeziku, pa čak i kubanska engleska verzija kanala Prensa TV ima svoju ulogu u globalnoj medijskoj demokraciji.

SAD reagira agresivno jer se nalaze pred gorkim periodom prihvaćanja činjenice da su brojni njihovi monopoli ugroženi, od medijskog, ekonomskog do valutnog. Pravi izazov za sve "izazivače" biti će kako povećati globalnu demokraciju bez da najveći monopolist novu konkurenciju ne počne gušiti sirovom silom. To je ujedno i najveći razlog zašto je ova kriza u Ukrajini toliko opasna. Sraz između jednopolarnog i multipolarnog svijeta osjeća se već na svim razinama i to je suština ovih tenzija, pa i medijskih ratova i neprikladnih izjava kojima svjedočimo.
http://www.advance.hr/vijesti/osvrt-sto-...mokraciju/
26-04-2014, 11:41 AM
Reply
hristo Offline
Super Moderator
******

Posts: 2,955
Joined: Dec 2009
Reputation: 33
#4

Информации од прва рака за демократијата во САД. А, ние се чудиме зошто во Македонија немало дебати:


Zašto je novi Hladni rat puno opasniji od prethodnog? Profesor Stephen F. Cohen i urednica lista The Nation, Katrina vanden Heuvel: "Hladni rat protiv Rusije - bez debate

Očito je kako se mnogi u SAD-u, svakako većina stanovnika, ne slažu s američkom konfrontacijskom politikom koja dolaskom američkog predsjednika Baracka Obama nije nestala već je poprimila druge metode, neki će reći puno opasnije za globalni mir.

Činjenica da se disidentski stavovi jako rijetko pronalaze u američkim medijima ne znači da oni ne postoje, već je to dokaz da ne postoji adekvatna platforma za plasiranje istih stavova.

Relativno drugačiji stav od regularnog "mainstreama" iznijeli su profesor Stephen F. Cohen, sa sveučilišta New York University i Princeton University, te urednica i novinarka lista The Nation, Katrina vanden Heuvel, u tekstu pod naslovom "Hladni rat protiv Rusije - bez debate" u kojem daju svoj osvrt na aktualnu američku vanjsku politiku po pitanju Ukrajinske krize.

Prenosimo vam tekst u cijelosti:


"Hladni rat protiv Rusije - bez debate"

"Budući povjesničari zabilježiti će kako je u travnju 2014., gotovo četvrt stoljeća nakon kraja Sovjetskog Saveza, Bijela kuća proglasila novi Hladni rat Rusiji te kako, u grubom neuspjehu predstavničke demokracije, u javnosti nije bilo gotovo ni riječi debate, kamoli opozicije, od strane američkog političkog i medijskog establišmenta.

Obamina administracija objavila je Hladni rat indirektno, na naslovnici lista The New York Times, u tekstu kojeg potpisuje Peter Baker 20. travnja. Prema tom izvještaju, predsjednik Obama je odlučio, zbog Ukrajinske krize, kako "nikada ne može imati konstruktivni odnos" s ruskim predsjednikom Putinom" te će stoga "ignorirati gospodara Kremlja" i fokusirati se na "izoliranje Rusije presijecajući njene ekonomske i političke veze s vanjskim svijetom... pretvarajući je u izgnanu državu". Ukratko, u Bakerovom izvještaju se navodi kako je Bijela kuća prihvatila "dorađenu verziju hladnoratovske strategije izoliranja". Mogao je pritom dodati i - jako ekstremnu verziju. Ovaj izvještaj Bijela kuća nije niti opovrgnula niti potvrdila.

Ne postoji niti jedan moderni presedan za ovu sramotnu pristranost američke političko-medijske elite u ovom trenutku sudbonosne prekretnice. Znatna debata u Kongresu, medijima, i na ulicama kroz prosvjede, vodila se recimo pred početak američkih ratova u Vijetnamu, Iraku, pa čak i nedavno kada su se predlagali ratovi protiv Sirije i Irana. Ovaj Hladni rat - čiji je epicentar na ruskim granicama, pokrenut u trenutku žestokih američkih, ukrajinskih i ruskih medijskih dezinformacija, koji se pokreće bez stabilizacijskih praksi koje su spriječile katastrofe za vrijeme trajanja prethodnog Hladnog rata - mogao bi biti još opasniji.

Posve je sigurno da će ovaj Hladni rat završiti novom nuklearnom utrkom, mogućnost koju dodatno potpaljuju Obamine provokativne izjave kao što su "naše konvencionalne snage su znatno superiornije od ruskih", kao i mogući stvarni rat s Rusijom koji bi mogao biti pokrenut od strane nadolazećeg građanskog rata u Ukrajini. (NATO i ruske snage se već mobiliziraju na istočnim i zapadnim granicama Ukrajine, dok pro-američka vlada u Kijevu upozorava na "Treći svjetski rat").

Ipak, sve ovo dolazi uz gotovo jednoglasnu, dvostranačku potporu, ili indiferentnost, američkog političkog establišmenta, od ljevice do desnice, Demokrati i Republikanci, progresivci (čiji će domaći programi biti jako ugroženi) i konzervativci. Sve ovo također podupiru mainstream mediji koji oblikuju i reflektiraju politiku - The Times, The Washington Post, The Wall Street Journal, The New Republic, The Weekly Standard, MSNBC, Fox News, NPR pa sve do komercijalnih radio postaja. (Postoje značajne iznimke, uključujući i ovaj list, ali niti jedna da bi bila toliko "autoritativna" i utjecajna kao što su mainstream mediji).

Još specifičnije, niti jedan od ukupno 535 zastupnika u Kongresu nije javno izrazio sumnju po pitanju planova Bijele kuće za novi Hladni rat. Niti se oglasio itko od bivših američkih predsjednika ili predsjedničkih kandidata koji su zagovarali partnerstvo s post-sovjetskom Rusijom. Prije no što se kriza u Ukrajini produbila, nekolicina neslužbenih disidenata se pojavila na mainstream televiziji, radio postajama i novinama, no izgleda kako su dovedeni samo kao heretici koje treba dobro izvrijeđati. Odonda su i njihovi glasovi ugašeni legijama Hladnih ratnika.

Obje strane u ovoj konfrontaciji, Zapad i Rusija, imaju legitimne pritužbe. No, znači li to da američki prikaz najnovijih događaja uopće ne bismo trebali preispitivati? Da je za sve ovo kriva "Putinova agresija" ili njegova želja za "ponovnim stvaranjem što više od starog Sovjetskog saveza" ili da ovime Putin jednostavno diže "domaće rejtinge"?

Znači li to da nema ničeg kredibilnog za raspravu u moskovskoj strani priče? Kao npr. da je 20 godina NATO ekspanzije na istoku učinilo to da se Rusija osjeća opkoljeno. Da je Ukrajinska kriza potaknuta od strane Zapada, prošlog studenog, kako bi se bivšu sovjetsku republiku uvelo u NATO. Da je Zapadno odbacivanje vlastitog sporazuma potpisanog s tadašnjim predsjednikom Janukovičem u veljači dovelo na vlast neizabrani režim koji je toliko anti-ruski i toliko nekritički prihvaćen od strane Washingtona da je Moskva osjećala kako mora hitno aneksirati većinski ruski Krim na kojem se nalazi njihova najvažnija pomorska vojna baza. I, od nedavno, da Kijev šalje vojne jedinice kako bi ugušili prosvjede na pro-ruskom istoku Ukrajine, što je kršenje ugovora od 17. travnja o de-eskalaciji krize.

Povjesničari u budućnosti će zasigurno pronaći pojedine točnosti u argumentima Moskve te će se pitati kako to da se o tim argumentima opširno vodi debata, recimo u Njemačkoj, ali ne i u Americi. Vjerojatno je već prekasno za demokratsku debatu o tome kako američka elita posjeduje našu naciju. Ako je tako, cijena po američku demokraciju već je sasvim jasna."

Zadnje vijesti:
Peskov o stanju u Ukrajini Tjedan dana u Slavinasku Zapad ne može uvesti sankcije Nove snimke masakra u Odesi Odesa: pušteni uhićeni "Deseci FBI i CIA agenata u Kijevu" Lugansk: "Idemo na Kijev!" Pregled situacije u Ukrajini
Kratke vijesti:
Borbe između pobunjenika i vojske traju u predgrađima Slavianska - pobunjenici krenuli u ofenzivuVojska zauzela TV centar u SlavianskuDvije eksplozije u kenijskom gradu MombasaGuverner provincije Homs: "Pregovori imaju za cilj očistiti stari grad od militanata"Bombaški napad u glavnom gradu SomalijeSukobi za vrijeme prosvjeda u etiopskoj pokrajini Oromia: ubijeno najmanje 9 studenataKazahstan planira ove godine postati članica WTO-aPreko 120 palestinskih zatvorenika štrajkaju glađuLibijski zapovjednik preživio pokušaj atentata u BengazijuPobunjenici tvrde kako su preuzeli kontrolu nad nekoliko gradova na jugoistoku UkrajineCondoleeza Rice otkazala govor na sveučilištu nakon prosvjeda nastavnika i studenataUkrajinska vojska pokrenula operaciju u gradovima Konstantinovka i MariupolŽestoki sukobi između pro-vladinih i anti-vladinih skupina u Odesi - zapaljena zgrada sindikata, deseci mrtvihPonomarev: u Slaviansku ubijena trojica pripadnika obrambenih jedinica i dvoje civilaNakon pregovora anti-vladine snage napustile zgradu tužitelja u LuganskuMoskva: "Operacija u Slaviansku mora se odmah prekinuti, Kijev mora prestati s napadima na vlastiti narod"Rušenje ukrajinskog vojnog helikoptera kod Slavianska (video)NATO: "Želimo Gruziju približiti savezu"Teroristički napadi u sirijskoj provinciji Hama: među mrtvima 11-ero djeceJohn Kerry u Južnom Sudanu poziva na prekid sukobaBombaški napadi u Egiptu: Kairo i SinajFilipini će američkoj vojsci na uporabu dati 5 vojnih bazaIran ponovno poziva na Bliski Istok bez nuklearnog oružjaPredsjednički izbori u Siriji: prijavilo se 24 kandidataČak polovica djece u Meksiku živi u siromaštvu
Rusija će predati Siriji prvu isporuku aviona Jak-130 do kraja 2014.Ministarstvo energetike RF: Europska komisija se opire realizaciji projekta Južni tokPutin i Angela Merkel telefonski raspravili o situaciji u UkrajiniNa Krimu proglašena trodnevna žalost zbog poginulih na jugoistoku UkrajinePentagon izjavljuje da ne smatra Rusiju neprijateljemOd Pomora do nuklearnih ledolomacaPutin izjavio sućut obiteljima poginulih u Odessi
Pratite advance.hr
Rusija: najnovije vijesti
» pregledaj sve
Bivši američki ambasador u Moskvi i drugi čovjek NATO saveza: "Rusija više nije partner, sada je neprijatelj, moramo vojno modernizirati zemlje u ruskom susjedstvu za obranu od novih agresija" 02.05.2014 Ruski premijer Medvedev: "Pokazati ćemo zube, sankcije će učiniti Rusiju još snažnijom, okrenuti ćemo se prema sebi, spremni smo i na izolaciju" 23.04.2014 Nakon zatvaranja svih McDonald's restorana na Krimu Žirinovski traži odlazak popularnog lanca iz cijele Rusije: "A nakon toga Pepsi-Cola" 06.04.2014 Putin u telefonskom razgovoru s Merkel potvrdio djelomično povlačenje trupa s ukrajinske granice, Medvedev na Krimu: "Narod očekuje da im damo uvjete za dostojan život i sigurnu budućnost i to im moramo i dati" 01.04.2014 Završne formalnosti: Putin stavio potpis na ulazak Krima u Rusku Federaciju, najavio kako neće uzvraćati istom mjerom: "Milijuni nedužnih Ukrajinaca rade u Rusiji i tako skrbe za obitelji, nećemo im uvoditi vize" 21.03.2014
Kako je Rusija postala tako efikasna u specijalnim operacijama? Američki dužnosnici tvrde: "Njemačka ih je pripremala za rat" 27.04.2014 Putin o situaciji u Ukrajini: "Oni pokreću tenkove i vojsku, protiv koga? Jesu li poludjeli?", o Krimu: "Naravno da su ruski vojnici bili na terenu" 17.04.2014 Šef NATO-a Rasmussen sve oštrije: "Nova ruska intervencija u Ukrajini bi bila povijesna pogreška", Moskva ne brine: "To su samo riječi" 03.04.2014 Vladimir Putin, kompletan govor: "Neki na Zapadu su nam prijetili i većim problemima od sankcija - želio bih znati što su odlučili? Misle li aktivirati petu kolonu nacionalnih izdajnika?" 22.03.2014 EU širi sankcije Rusiji, Moskva uzvratila sankcijama protiv američkih dužnosnika, McCain: "Ponosan sam što sam na popisu" 21.03.2014
Najčitanije Najkomentiranije Najnovije
1Odesa je bila "crvena linija" - "Jugoistočna Armija " u Lugansku pokrenula opću mobilizaciju i poručuje : "Idemo na Kijev!" 2Iza maske "predsjednika nade": Kako je svijet promijenio mišljenje o Obami3Nove video snimke otkrivaju detalje okrutnog zločina u Ukrajini - pucali na ljude u zapaljenoj zgradi sindikata u Odesi4Pripadnici OESS misije pušteni u Slaviansku, EU poziva na nezavisnu istragu po pitanju masakra u Odesi, vojska zauzela Kramatorsk5U vrijeme Obamine ofenzive sankcijama prema Rusiji Rothschild Investment Corporation kupuje dionice Gazproma - ruski eksperti: "Zapad sebi ne može dozvoliti sankcije ruskom plinskom i naftnom sektoru"6Pregled situacije u Ukrajini: eskalacija sukoba, vojne operacije u gradovima Slaviansk, Kramatorsk, Konstantinovka i Mariupol - mobilizacija i pucnjava u Lugansku7Velika borba za Berlin: Kako će se Njemačka postaviti prema Rusiji i sukobu na istoku Europe i hoće li prevladati američki politički pritisak ili domaći poslovni lobi?8Njemački list Bild otkriva: "Deseci FBI i CIA agenata u Kijevu pomažu ukrajinskim vlastima u gušenju pobune na istoku zemlje"9Anti-vladini prosvjednici okružili policijsku postaju u Odesi - iz zatvora pušteni uhićeni, među njima i preživjeli iz spaljene zgrade sindikata od prije dva dana10Tjedan dana u Slavinasku: velika reportaža dvojice reportera lista The New York Times - Pobunjenici nisu Rusi, većinom su lokalni veterani, koriste ukrajinsko oružje i imaju potporu naroda
Tema danaU vrijeme Obamine ofenzive sankcijama prema Rusiji Rothschild Investment Corporation kupuje dionice Gazproma - ruski eksperti: "Zapad sebi ne može dozvoliti sankcije ruskom plinskom i naftnom sektoru"Jučer su američki predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela Merkel u Washingtonu razgovarali o mogućem novom krugu sankcija Rusiji, ali "samo ako bude dovedeno u pitanje održavanje predsjedničkih izbora koje je vlada u Kijevu zakazala za 25. svibnja". Tijekom sastanka su predsjednik Barack Obama i njemačka kancelarka Angela M..nastavi čitati
Tema danaIza maske "predsjednika nade": Kako je svijet promijenio mišljenje o ObamiKriza u Ukrajini u režiji Obamine administracije ne ide prema sretnom završetku, a nametanje zapadnih sankcija protiv Rusije samo pogoršava situaciju, što je i mišljenje svih ozbiljnijih analitičara. Novinar i politički aktivist Donn Marten tvrdi kako će povjesničari jednog dana ovu situaciju opisivati kao "stvarni početak kraja arogantn..nastavi čitati
Prethodna vijest Peskov: "Događaji u Ukrajini pokazuju kako je naša odluka oko Krima bila ispravna"Sljedeća vijest Anti-vladini prosvjednici okružili zgradu policije u Odesi - iz zatvora pušteni uhićeni
izvor(i): The Nation

http://www.advance.hr/vijesti/zasto-je-n...vel-hladni
05-05-2014, 01:35 PM
Reply
ЈорданПетровски Online
ЈорданПетровски-ЦРНИ
*****

Posts: 13,896
Joined: Mar 2010
Reputation: 36
#5

Quote:Немцов преди 18 дни: Страхувам се, че много скоро Путин ще ме убие!



[Image: 0003489001425077703_459574_600x458_actualno.jpg]

Разстреляният късно в петък вечерта насред Москва руски опозиционер Борис Немцов е очаквал смъртта си. Точно преди 18 дни, на 10-и февруари той признава, че се страхува за живота си. Немцов разказва открито за това, че Владимир Путин ще го "поръча" заради опозиционерските му изказвания. На 10-и февруари той за първи път говори директно за опасността да бъде убит.

"Никога не съм крил политическите си възгледи, казва тогава той. - Мисля, че именно той (б.а. Путин) разпали войната в Украйна. Отношението ми към него е много по-лошо от преди. Особено след събитията в "Норд-Ост" и Беслан".

До онзи момент политикът и общественик в Русия споделя притесненията за живота си само с майка си.

"Моята скъпа майка се казва Дина Яковлевна Ейдман. Да ми е жива и здрава! През март ще навърши 87 години, разказва Немцов точно 18 дни преди да бъде разстрелян. - Тя е педиатър. От много години е пенсионер. Но до ден-днешен живо се интересува от всичко, свързано с медицината. Животът й е бил много тежък. По време на войната, още дете, е копала окопи, след това възпитава две деца. Сега аз живея в Москва, а тя е в Нижний Новгород. Там е сама, но се справя отлично. Моята коса е по-бяла от нейната, няма склероза, има напълно здрав разум и отлична памет".

"Обсъждаме с нея постиженията на моите деца, нейни внуци. За политика с нея също много обичаме да говорим. Тя е категорично против това, което се случва в Украйна. Смята, че това е катастрофа и абсолютен кошмар. Но повече от Украйна тя се вълнува от Путин. Всеки път, когато й се обадя по телефона, тя започва да ми нарежда: "Кога най-накрая ще престанеш да ругаеш Путин?! Той ще те убие!". И това го казва напълно сериозно. Към Владимир Путин тя се отнася, естествено, много зле - нали аз съм й син в края на краищата! Майка ми винаги ме е учила, че трябва да отстоявам възгледите си, да съм независим и самостоятелен. Тя самата така ме възпита, а сега се възмущава, че ругая Путин, който се опитва да ни открадне свободата. Тя наистина се страхува, че той може много скоро да ме убие заради изказванията ми. И пак повтарям - това изобщо не е шега. Майка ми е умен човек. Тя много се страхува от това. Тя и за Ходорковски и Навални много страда, но не чак толкова силно, колкото за мен. Аз все пак съм й син".

На въпроса дали след подобни разговори с майка си той се страхува повече за живота си, Немцов отговаря: "Знаете ли... Да. Но не много. Не толкова силно, колкото майка, но все пак... Да, в крайна сметка, не сте страхувам чак толкова от него. Ако наистина се боях много от него, щях ли да оглавя опозиционната партия? Щях ли да се занимавам с това, с което в момента виждате, че се занимавам?!"

Последните думи на журналиста в разговора с Немцов са: "Все пак, надявам се здравият разум да възтържествува и Путин да не ви убие". На това опозиционерът отговаря: "Дай Боже! И аз се надявам...".

aktualno
28-02-2015, 03:42 PM
Reply
ЈорданПетровски Online
ЈорданПетровски-ЦРНИ
*****

Posts: 13,896
Joined: Mar 2010
Reputation: 36
#6

Quote: Boris Njemcov R.I.P.


Pre nekoliko dana u Moskvi je ubijen Boris Nemcov, jedan od lidera preostale opozicije u Rusiji i potpredsednik ruske Vlade tokom Jeljcinove ere 1990ih. Ubijen je u centru Moskve samo stotinjak metara od Kremlja, nekoliko sati pošto je na lokalnom radiju pozvao na demostracije protiv Putinove vojne agresije na Ukrajinu, koje su bile zakazane za 1 mart. Samo neoliko nedelja ranije, dao je izjavu da misli da Putin možda planira da ga ubije. Pre nekoliko godina, već je bio predmet napada kada mu je grupa aktivista pro-kremaljske grupe "Naši" bacila kieslinu u lice, za šta je Njemcov optužio Putina lično. Sama finalna egzekucija je bila visoko profesionalno izvedena - žrta nije imala nikakvu šansu. I treba li naglašavati - na desetine kamera koje nadgledaju okolinu Kremlja su sve bile na "popravci" i zgodno isključene u trenutku ubistva, u pola dvanaest noću.

Ovo predstavlja Putinovu značajnu eskalaciju, koja prevazilazi sve što je do sada viđeno: ranije su na desetine novinara, bivših obaveštajaca ili političara srednjeg ranga koji su se zamerili kome ne treba bili uklonjeni: Ana Politkovskaja, istraživač rata u Čečeniji, Aleksandar Litvinenko, obaveštajac sa informacijama o terorističkim napadima na Moskvu i druge ruske gradove 1999 organizovane od strane FSBa, Sergej Jušenkov, političar liberalne stranke Jabloko koji je istraživao istu temu, i mnogi drugi.

Međutim, Boris Njemcov nije novinar, ni obaveštajac niti političar srednjeg ranga. On je jedan od ključnih političara 1990ih, vrlo blizak Borisu Jeljcinu i možda glavni lider sadašnje opozicije. Svakako "najkrupnija zverka" među svima koji su do sada likvidirani. Što je posebno zaimljivo, Putin ovim ruši još jedan od tabua za koji se verovalo da je stabilan: Jeljcin, njegova porodica i prijatelji i bliski saradnici se neće dirati. Ovim i taj tabu pada.

U zapadnoj štampi i drugde su već krenule spekulacije šta bi ovo moglo da znači: prva teorija koju su izneli ukrajinski predsednik Porošneko i ruska novinarka Julija Sobčak (ćerka bivšeg gradonačlnika S. Petersburga i Putinovog šefa, Anatolija Sobčaka, kome je takođe proverbijalna saksija pala na glavu 2000e) kaže da je Njemcov ubijen jer se pripremao da objavi podatke o angažovanju ruske vojske u istočnoj Ukrajini. U prilog tome bi išao podatak da je ruska policija već iste noći provalila u njegov stan i zaplenila sve dokumente i kompjuterske diskove koje je našla.

Druga spekulacija je da ovo nema veze ni sa kakvim konkretnim povodom nego da Putin radikalizuje teror da bi poslao poruku insajderima svih vrsta da se ne šale i ne kuju nikakve zavere protiv njega jer niko od njih nije bezbedan više. Više ne važe stara pravila. Ovo moža da bude znak panike i paranoje, a možda i realistične procene da je opasnost od insajderske pobune velika i da se moraju preduzimati najdrastičnije mere.

Međutim, stvar se može gledati i iz nešto drukčije perspektive. Jedna od najboljih knjiga o modernoj Rusiji posle Jeljcina koju sam čitao je "Putinova kleptokratija" profesorke Karen Daviša sa Univerziteta Majami. Dovoljno je da kažem da je Cambridge Unviersity Press odustao od štampanja knjiige iz straha od tužbi, pošto su zakoni o kleveti u Britaniji ekstremno strogi. Mene nije tako lako šokirati kada je reč o Putinovoj Rusiji, ali neki detalji iz te knjige su stvarno šokantni. Jedan od tih "detalja", koji ima direktnu relevantnost za ubistvo Njemcova, je priča o terorističkim napadima u leto 1999. Na četiri ili pet mesta u Rusiji, od Moskve do Čečenije i Vogodonska, u samo nekoliko nedelja eksplodirao je veliki broj bombi u stambenim zgradama ubivši preko 300 ljudi i ranivši preko 2000. Za ove eskplozije su odmah bili optuženi čečenski separatisti i to je poslužilo kao povod drugom čečenskom ratu koji je brzo usledio.

Međutim Karen Daviša pokazuje crno na belo da je iza svih ovih eksplozija gotovo izvesno stajala ruska obaveštajna služba.Teroristički napadi su izvršeni sa ciljem davanja izgovora za rat i podizanja rejtinga Putinu, tadašnjem premijeru, i njegovog etabliranja kao borca za nacionalnu stvar a "protiv terorizma". I što je najzanimljivije sve to su ruski istraživački novinari i parlamentarni političari utvrdili mimo svake sumnje još 1999e (Vikipedija daje odličan pregled fakata)! . Recimo stan u zgradi u Moskvi u kome je eksplodirala fatalna bomba 13 septembra ubivši u sred noći preko sto ljudi je bio iznajmljen neposredno pre eksplozije od strane agenta FSB. Posle ove eksplozije nastala je prava paranoja u Rusiji. Nekoliko dana kasnije u gradu Rjazanju lokalna policija je uhapsila troje ljudi koje su lokalni stanari videli kako unose sumnjive džakove u podrum njihove zgrade noću. Policija je ušla u podrum i pronašla "paket" koji je bio bomba sa detonatorom i džakovima heksagona, istog vojnog eksploziva koji je korišćen u Moskvi. Tri osobe su uhapšene, policija objavila uspešno razotkrivanje zavere. Međutim, vrlo brzo uhapšeni teroristi bivaju pušteni pošto su pokazali legitimacije FSBa! Lokalni telefonski operater prisluškuje njihov razgovor sa četvrtom osobom koja ih savetuje da se "rasprše" i da će sve biti ok. Poziv je lociran: bio je upućen centrali FSB. Sutradan, ministar policije Rušailo odaje priznanje lokalnim organima reda na uspešnoj akciji sprečavanja terorizma, ali šef FSB, na opšte zaprepašćenje, pola sata kasnije izlazi sa izjavom da nikakav napad nije sprečen, da je sve bila samo vojna vežba, i da je u džakovima bio šećer a ne heksagon.

Nekoliko dana ranije u Moskvi, 13 septembra, predsednik Dume Genadij Seleznjov prekida sednicu Dume dramatičnim saopštenjem kako je "dobio informaciju da je prošle noći dignuta u vazduh stambena zgrada u Volgodonsku". Ubrzo se ispostavlja da je "dojava" bila lažna, da nije bilo eksplozije u Volgodonsku. Ali je zato zgrada eksplodirala u istom gradu tri dana kasnije, ubivši 17 i ranivši preko 60 ljudi. Zgranuti parlamentarci su pokušali uzaludno da dobiju odgovor od Seleznjova kako je on znao tri dana unapred da će u Volgodonsku da dođe do eksplozije. Duma, koja tada još nije bila pod direktnom kotrolom Kremlja je pokrenula istragu koja se godinu dana kasnije završila smrću 4 ili 5 glavnih islednika i odlaskom u zatvor na pet godina Mihaila Trepaškina, glavnog islednika, zbog "ilegalnog posedovanja vatrenog oružja". Misteriju je rešio Litvinenko: Seleznjovu je poruku da prekine sednicu dostavio njegov asistent, koji je radio za FSB, i on je pomešao napad koji se desio 13og u Moskvi, sa napadom u Volgodonsku koji je bio planiran za 16i. Znamo kako je Litvinenko završio.

Dakle, ministar policije i šef parlamenta nisu ništa znali o ovome, po svoj prilici ni sam Jeljcin. Sve je bilo delo Putina i njegovih ljudi u FSBu. Razmislite sada: ljudi koji su bili spremni da ubiju 300 sopstvenih građana u snu u sred noći, i obogalje preko 2000, da bi podigli rejting premijeru i poboljšali mu šanse na izborima - šta su oni u stanju da učine da bi sačuvali ili zadržali vlast ako ona bude ugrožena? Cena nafte će po svim prognozama kretati oko 50-60 dolara narednih godinu dana. Sankcije ostaju na snazi i u 2016, po oceni same ruske vlade. Ruska centralna banka prognozira recesiju od 4% u 2015oj, što verovatno znači da će biti gore od toga. Verovatno već sada postoje mnogi ljudi u Putinovom okruženju koji su jako nervozni zbog svega toga i koji bi na srednji rok mogli da počnu da tragaju za alternativom. Ubistvo Njemcova je poruka njima: niko nije nedodirljiv. Jedan ruski novinar je uporedio ubistvo Njemcova sa Staljinovim ubistvom Kirova 1934 koje je označilo početak velikog terora 1930ih. To je isto bilo uklanjanje prvog viđenijeg insajdera. Putinovo uklanjanje Njemcova bi moglo da bude mala, ograničena repriza toga: najava da će mnogi političar i disident, i u Rusiji i u emigraciji biti upucan od misterioznih revolveraša, umreti od trovanja polonijumom, pašće mu saksija na glavu itd. Sudeći po svemu što znamo o sadašnjem ruskom režimu 2015 i 2016 (ako dotle potraje) biće dosta krvave. I to ne samo u Ukrajini.
at Monday, March 02, 2015
03-03-2015, 11:55 PM
Reply
hristo Offline
Super Moderator
******

Posts: 2,955
Joined: Dec 2009
Reputation: 33
#7

Јордане, некои поупатени во Канада не го делат твоето мислење за Русија и Путин Icon_razz

Global Research“: Обама мрзи Русију
14:36 3. март 2015.
Председник САД Барак Обама мрзи Русију, његова политика не само према Украјини, него и према Сирији, Ирану и другим земљама има главни циљ да ослаби Русију, пише канадски Центар за истраживање глобализације „Global Research“ на свом сајту.
САД су „опседнуте“ идејом рушења Башара Асада са власти и дозвољавају да савремено оружје доспе у руке терориста „Исламске државе“ који се боре у Сирији, и то не случајно, пише издање. „Башар Асад је савезник Русије, а главни циљ спољне политике Обаме је да победи Русију, а не исламски екстремизам“, пише „Global Research“. Чак и бомбардовање САД позиција екстремиста „Исламске државе“ у Ираку доводи до ширења територија под контролом ове организације у Сирији, сматра канадски информациони ресурс.
По мишљењу „Global Research“, Сирија је кључ да се Русији одузме позиција главног снабдевача Европе гасом. Ова држава је једина препрека на путу гасовода из Катара преко Саудијске Арабије, Јордана и Турске до ЕУ. Изградња таквог гасовода омогућила би Катару да конкурише Русији у Европи, на највећем тржишту гаса, пише Интернет издање.
Раније је Обама подржавао „Муслиманску браћу“, коју спонзорише Катар, али они су „доказали своју неефикасност“ у Сирији и сада су САД своју подршку пребацила на „Исламску државу“ коју подржава Саудијска Арабија, сматра „Global Research“. Међутим, како истиче издање, чак и у случају да Асад буде поражен, следећи проблем за САД би могла бити Турска, која је већ постигла договор са Русијом о испорукама руског гаса Европи.
04-03-2015, 09:48 AM
Reply